Od večeras kreće ljetno računanje vremena


Prakticiranje pomicanja sata uvjetovano izmjenom godišnjih perioda seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije
 
Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata, u nedjelju, 31. marta, započet će ljetno računanje vremena, a to bi slijedom nedavne odluke u EU moglo biti jedno od zadnjih pomicanja sata.
Praksa pomicanja sata dvaput godišnje, krajem marta za jedan sat unaprijed i vraćanje kazaljki u oktobru za sat unatrag, uskoro bi trebala otići u istoriju jer je Evropski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na nivou EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
Prakticiranje pomicanja sata uvjetovano izmjenom godišnjih perioda seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata, stoji u tekstu izvještaja, koji je pripremila Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njene negativne posljedice. Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe, prenosi fokus.ba.
Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU ili uvođenje “jedinstvenog vremena” u Evropi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na nivou EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje vremena.
Primjena nove direktive započinje s 1. aprilom 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u martu 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Evropska komisija objavila je u avgustu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 miliona evropskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tokom cijele godine.
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No pismo je bilo dosta šaljivo pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sistem ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o dužini sunčeve svjetlosti tokom dana. Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tokom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tokom Prvog svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tokom dana koristi danje svjetlo što je više moguće.
Fokus.ba
PODIJELI NA DRUSTVENIM MREZAMA:
20

FACEBOOK KOMENTARI