BIH PA PREŽIVI: Skuplje cigarete i registracija vozila tek su blaga najava POSKUPLJENJA koja nas čekaju

Godina iza nas ostat će upamćena po divljanju cijena goriva, koje su rasle više puta nakon što su u februaru uvedene akcize na gorivo. To je izazvalo lančani rast cijena ostalih roba i usluga – hrane, pića, režija, zdravstva, prevoza… 

Nakon trećeg poskupljenja goriva, u junu mjesecu prošle godine, uslijedili su i protesti građana širom BiH i regiona. Međutim, ni protesti građana, a kasnije ni pad cijena barela nafte na svjetskom tržištu nisu doveli po pojeftinjenja ovog energenta, a jedan od razloga svakako leži i u činjenici da na naftnom tržištu vlada kartelski način poslovanja, a državne i entitetske vlasti u BiH niti određuju cijenu, niti je kontrolišu, niti su saglasne u čijoj je to nadležnosti.

Da stvar bude još gora, novo poskupljenje cijena goriva nije isključeno ni u ovoj godini, u koju smo ušli sa većim cijenama cigareta i ekološkim taksama za vozila. Od ranije je poznato da ćemo plaćati i veće cijene vozačkih ispita, i električnu energiju. Naime januarski računi za struju svih potrošača Elektroprivrede RS biće veći jer je povećana naknada za obnovljive izvore električne energije za oko 44,2 posto.

Naknadu za obnovljive izvore energije plaćaju svi krajnji kupci, i domaćinstva i pravna lica, a od 1. januara se obračunava po 0,0075 KM po potrošenom kilovatu struje, dok je tokom prošle godine ta naknada bila 0,0053 KM po kilovatu. U ovu cijenu nije uračunat PDV.
Odluka Regulatorne komisije za energetiku o povećanoj naknadi objavljena je u “Službenom glasniku RS” od 27. decembra prošle godine, a donesena je 9. novembra.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača Donkomentarisali suodluku da se prilikom registracije automobila za ekološku naknadu plaća dodatno i do 50 KM. 

Startno počinjemo sa 5 KM za sva vozila proizvedena 2018. god., a ova naša nešto starija ili mnogo starija naknada se kreće od 10, 15, 20, 25 i do 50 KM. Lijepo nas obradovaše odmah na početku da nas ne bi iznenadili nešto kasnije. Gdje će ove naknade završiti i kako kontrolisati novac koji se prikupi gdje će biti trošen veliko je pitanje. Uz skuplju registraciju, cigarete i najavu poskupljenja električne energije lijepo nam je krenulo. Još uvijek nismo na nivou da o promjenama cijena raspravljamo mnogo ranije, te da u priču budu uključena Udruženja za zaštitu potrošača koja bi govorila u ime potrošača u ovoj priči”, poručuju iz Dona.

Ekonomisti  ne kriju razočarenje novom mjerom Vlade RS i ističu kako bi bilo bolje da se umjesto nove takse radilo na podizanju plata, jer bi to omogućilo i kupovinu novijih vozila.
Odluka o novoj naknadi objavljena je u službenom glasniku Republike Srpske 18. decembra i stupila je na snagu 1. januara 2019. godine. 

Ni najave vezane za cijene brašna i pekarskih proizvoda nisu optimističnije. 

Analitičari tvrde da je posljednjih mjeseci brašno u Republici Srpskoj poskupilo u prosjeku oko 20 maraka po toni. U ovoj godini, očekuje se još jedno, drastično poskupljenje brašna, što bi se moglo ponovo odraziti na cijenu hljeba i pekarskih proizvoda.
 

Upozoravao je na to nedavno i Saša Urošević, direktor Žitoprodukta. Prema njegovim riječima,  u ovoj godini bi se mogli suočiti sa nedostatkom pšenice, tako da je teško predvidjeti cijene za jabnuar i februar. Trenutne zalihe pšenice, naglasio je Urošević, su male i pretpostvka je da će se prodavati po znatno višim cijenama, te će samim tim poskupiti hljeb, a sve se to na kraju odrazi na krajnje potrošače.

Najave o većoj stopi PDV-a slušamo već duže od dvije godine. I sam novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u proteklih godinu dana u javnim istupima više puta rekao da je povećanje PDV-a potrebno i korisno.
O ovome se i u aprilu razgovaralo u Vladi RS, što je potvrdila i potpredsjednica Vlade, Srebrenka Golić. 
Novi razgovori o većoj stopi PDV-a, uvjeren je Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i jedan od učesnika u ovim razgovorima, uslijediće odmah nakon formiranja vlasti.

U udruženjima potrošača se slažu da se bez institucionalne kontrole i uređenja cijena ne vidi dalji napredak i zaštita građana. Takođe, ističu da o cijenama, povećanjima kao i svim drugim segmentima koji se tiču najvećeg broja stanovništva, nema širih rasprava, sve je iza zatvorenih vrata, a odluke donose oni koji ne žive na minimalcu, niti znaju koje su cijene i čega poskupjele u posljednje vrijeme. A dok se to ne promijeni, bolje ni ne možemo očekivati.   Izvor:Buka

PODIJELI NA DRUSTVENIM MREZAMA:
20

FACEBOOK KOMENTARI